Loading...
Department Logo
Departamentu sira

Departamentu Peskas no Siénsia Marinha

Prepara profisionál sira ba futuru liuhosi edukasaun, peskiza, inovasaun, no agrikultura sustentável ba dezenvolvimentu nasionál.

Ita-nia Objetivu

Vizaun, Misaun & Values

Vizaun

1. Departamentu Peskas no Siénsia Mariña hala’o Vizaun husi Universidade Nasionál Timor-Leste no Fakuldade Agrikultura, ne’ebé atu sai Sentru Exelénsia ba Ensinu Superiór iha Timor-Leste.

2. Departamentu Peskas no Siénsia Mariña adisionalmente hala’o ninia Vizaun rasik, ne’ebé mak Exelénsia no Lideransa iha siénsia no teknolojia iha área sira Peskas no Akikultura nian, buka tuir Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável ODS14 no Ekonomia Azul ba Timor-Leste.

Misaun

1. Atu prepara estudante sira ba entrada iha vida profisionál ho abilidade nivel aas iha siénsia no teknolojia agríkola;

2. Atu dezenvolve no avansa siénsia ne'ebé aplika ba edukasaun, peskiza, no servisu komunitáriu;

3. Atu dezenvolve siénsia no teknolojia iha área agrikultura nian ba dezenvolvimentu nasionál;

4. Atu hala’o aprendizajen iha edukasaun, peskiza, no dezenvolvimentu siénsia no teknolojia agrikultura hodi rezolve problema atuál iha área ida ne’e;

5. Halo monitorizasaun ba estadu meiu-ambiente nian no nia relasaun ho agrikultura tuir dalan ne’ebé sustentavel no ekolójiku;

6. Atu garante no apoia siénsia no teknolojia iha ámbitu seguransa ai-han nian;

7. Atu promove siénsia no teknolojia iha ámbitu auto-sufisiénsia nian iha agro-indústria no agro-komérsiu nasionál;

8. Atu eduka ema ho respeitu ba Maromak, nasaun, família, viziñu, no ambiente.

Objetivu

1. Kapasita rekursu umanu sira ho abilidade téknika no sientífika iha área fundamentál sira Siénsia Tasi nian, nomeadamente, iha esplorasaun rasionál rekursu no ekosistema tasi nian, iha peska no akikultura, iha bioteknolojia tasi nian, no iha jestaun tasi-ibun nian. Objetivu maka atu prepara rekursu umanu sira ho abilidade espesializadu tebes no koñesimentu komprensivu ne'ebé permite sira atu hala'o estudu sientífiku no peskiza ne'ebé bele lori ba deskoberta fenómenu naturál sira ne'ebé iha relasaun ho peska, aquicultura, no rekursu tasi nian.

2. Atu prodús graduadu sira ne’ebé iha kapasidade atu proteje rekursu naturál sira, komprende métodu konservasaun nian hodi mantein prinsípiu sustentável sira iha esplorasaun rekursu ekolójiku bee no peska nian, tuir konseitu dezenvolvimentu ekonomia azul no implementasaun prinsípiu sira Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) nian ne’ebé foka ba ekonomia, sosiedade, no ekolojia, liuliu ho konsiderasaun ba Objetivu 14 – Moris iha bee okos.

Values

1. Exelénsia – Membru ida-idak tenke haka'as-an ba exelénsia, halo sira nia di'ak liu, no dezenvolve abilidade sira ne'ebé di'ak liu. Mediokridade sei troka progresivamente ho kualidade no meritokrasia.
2. Kreatividade & Inovasaun – Membru sira tenke esplora beibeik métodu no teknolojia foun sira hodi habelar koñesimentu no servisu sira. Profesór no estudante sira sei hetan enkorajamentu iha nivel esperimentasaun no peskiza.
3. Transformasaun & Aprendizajen Kontínua – Kresimentu no mudansa maka inerente iha organizmu no sistema hotu-hotu, no aprendizajen kontínua reflete realidade ida-ne'e iha aspetu hotu-hotu. Membru sira tenke preparadu ba sira nia transformasaun rasik hodi mantein kompetitividade iha mundu ne'ebé muda lalais.
4. Lideransa – Lideransa estabelese husi membru ida-idak liu husi asaun ne’ebé dignu no respeitavel. 5. Kolaborasaun – Ema hotu-hotu tenke serbisu iha maneira integradu, hasa'e aas liu ambisaun pesoál sira no apoia malu.
5. Transparénsia & Akuntabilidade – Ema hotu-hotu tenke atua ho dedikasaun ba transparénsia no akuntabilidade ba sira-nia asaun, hodi defende interese aas liu Povu Timor-Leste nian. Ema hotu sei sa'e liu interese limitadu sira hotu – individuál ka grupu – no sei responsabiliza ba rezultadu sira.

Istória Departamentu

Departamentu Peskas no Siénsia Mariña (DPCM) hanesan departamentu ida husi departamentu haat ne’ebé tama iha Fakuldade Agrikultura iha Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL). Ida-ne'e harii formalmente iha 2017 no hahú nia klase dahuluk sira iha tinan akadémiku 2018. Prosesu harii Departamentu Peskas no Siénsia Tasi nian lori tempu naruk, hahú iha tinan 2006 ho proposta husi entidade peska no pesoál Fakuldade Agrikultura, maibé prosesu ne’e la fó rezultadu imediatu. Iha 2008, prosesu ne’e hahú fali, ho ekipa ne’ebé serbisu maka’as hamutuk ho pesoál akadémiku no naun-akadémiku ne’ebé espesializadu iha peskas. Ikus liu, iha tinan 2017, ekipa ne’ebé lidera husi Vise Dekanu Asuntu Akadémiku Fakuldade Agrikultura (Mario V. Tilman, M.Agr.Neg.) hamutuk ho Dekanu Fakuldade Agrikultura, Carlito de Araújo Mali Code, Ph.D., kolabora ho departamentu, finaliza ekipa ne’e nia rekizitu hotu sira ba Konsellu Jestaun UNTL nian, ne’ebé depois submete ba Konsellu Jerál UNTL nian hodi hetan aprovasaun. Iha tinan 2017, departamentu ne’e rejistu iha Ministériu Ensinu Superiór no ANAAA ba nia akreditasaun no rekoñesimentu ofisiál. Iha tinan 2018, departamentu ne'e hahú nia klase dahuluk sira ho totál estudante na'in 124. Kriasaun kursu ne’e aborda nesesidade proeminente ida iha ensinu superiór iha Timor-Leste, tanba ho objetivu atu kapasita rekursu umanu sira ho abilidade téknika no sientífika iha área fundamentál sira Siénsia Tasi nian, nomeadamente, esplorasaun rasionál ba rekursu no ekosistema tasi nian, peska no akikultura, bioteknolojia tasi nian, no jestaun tasi-ibun nian. Lisensiatura iha Peska no Siénsia Tasi nian tenke oferese formasaun multidisiplinár ho komponente prátika ne'ebé maka'as, ne'ebé kobre estudu kona-ba estrutura no funsaun organizmu tasi nian, prosesu sira operasaun no esplorasaun ekosistema tasi-ibun no tasi nian, no produsaun no jestaun rekursu akuátiku sira. Iha faze inisiál sira, programa estudu husi kursu ida-ne’e sei foka ba dezenvolvimentu peska tradisionál ne’ebé hala’o operasaun ho rekursu mínimu no ekipamentu tradisionál, no iha rekursu finanseiru, koñesimentu, no tékniku báziku ne’ebé limitadu. Importante ba nasaun atu garante peska tradisionál, tanba téknika ida-ne’e lori valór ekonómiku, sosiál, no ekolójiku ne’ebé signifikativu, fahe funsaun ida-ne’e ho sistema agríkola Timor-Leste nian, partikularmente iha setór peskas. Hadi’a kapasidade peskadór no komunidade tasi-ibun sira nian iha utilizasaun rekursu sira ne’ebé iha, implementa jestaun ne’ebé efisiente no efetivu, no diversifika potensiál ekonómiku setór ida-ne’e nian, orienta ba merkadu, mak objetivu atu nune’e bele hadi’a rendimentu ekonómiku populasaun nian no kualidade moris komunidade sira-nian.

Exelente iha Siénsia, Hakerek-na'in ba Dezenvolvimentu, Foka ba Progresu.

Moto